Srbija uvezla otrovni kukuruz iz Amerike ?!

Američki kukuruzni lobi naterao je prošle godine Vladu Srbije da zanemari postojeće propise o dozvoljenim nivou mikotoksina u hrani i donese nove, a sve da bismo mogli da uvezemo kokice iz Amerike u kojima su pronađene veće količine ovih opasnih supstanci!

Deidra Flin, izvršni direktor američkog odbora za kokice, koji je zadužen za izvoz američkog kukuruza na nova tržišta, rekla je medijima u SAD da je Srbija najbolji primer kako Amerikanci promovišu svoje kokice!

Totalni šok usledio je kada je ta gospođa otkrila da su srpske vlasti popustile pod pritiskom poljoprivrednog odbora SAD i dozvolile uvoz kontingenta kokica u kojima je pronađena veća količina mikotoksina.

Kako je navela Flinova, srpska vlada je to učinila nakon što su im Amerikanci „fino objasnili“ da propisi Srbije nisu u skladu sa onima koji važe u EU i SAD.

Radi se o potpunom kršenju procedura koje se tiču bezbednosti hrane jer su propisi takvi kakvi jesu upravo zbog toga da bi se zaštitili krajnji konzumenti. Ukonkretnom slučaju – deca.

– Kada je reč o propisanim količinama mikotoksina, odnosno opasnih gljivica, one su precizno definisane s razlogom jer se radi o supstancama koje su u većim količinama vrlo otrovne, čak smrtonosne.

Kada se uzme u obzir da kokice najviše jedu deca, onda je jasno kakav je to propust.

To je nedopustivo i nadležne službe bi morale da se pozabave time ko je dozvolio uvoz otrovnih kokica – a sve količine koje nisu prodate trebalo bi povući sa tržišta i uništiti.

Smrtonosni mikotoksini

Mikotoksini spadaju u veoma otrovne sekundarne produkte plesni, koji mogu da se nađu u hrani poput kukuruza, orašastih plodova, pirinča i slično.

Stručnjaci ističu da ove vrste gljivica mogu da, u zavisnosti od vrste, izazovu različita oboljenja, od iritacije kože, defekta kod ploda, neurotoksičnosti, pa čak i da dovedu do smrtnog ishoda.

Najopasniji mikotoksin, aflatoksin B1, ima čak i kancerogena i mutagena svojstva i najčešće napada kukuruz, kikiriki i pirinač.

Naravno, težina simptoma, kako ističu toksikolozi, zavisi od koncentracije u hrani, a efekti otrova mogu da budu hronični ili akutni.

 

 

 

Šta mislite o ovome?

Ostavite komentar