‘Što je kriza dublja, financijske institucije orijentirane na kratkoročni profit sve su agresivnije i pokušavaju zagrabiti i preostale resurse prirodnih i javnih dobara, ne samo kod nas, nego i u Europi i globalno. Vjerujem kako je sve više ljudi svjesno ove opasnosti i kako ćemo uspjeti nenasilnim metodama preokrenuti ove procese. Naravno, uz uvjet aktivnog angažmana bitno većeg broja ljudi i aktivnim ulaskom u političku arenu’…
… ističe Toni Vidan, predstavnik ujedinjenih zelenih stranaka povodom predstojećih izbora za EU parlament.
Stranka Zeleni zajedno, čini se da je uspjela u onome što njen naziv nosi – uspjeli ste se usuglasiti sa ostalim ‘zelenim’ strankama kako biste imali podršku pri izborima za EU parlament. Kakve konkretno rezultate očekujete?
U pravu ste, zeleni na ovim izborima napokon izlaze ujedinjeni u podršci jednoj samostalnoj listi zelenih. Ponosan sam što smo uspjeli u objedinjavanju zelenih upravo na ovim, rekao bih, povijesnim izborima. Očekivao sam da će ovi izbori biti događaj koji će izazvati ponos, omogućiti ozbiljnu raspravu o našoj budućoj ulozi u Europi i potaknuti informiranje svih nas o načinu funkcioniranja europski institucija. Nažalost, velike stranke potpuno su banalizirale kampanju i pretvorile ju u popratni događaj lokalnih izbora. U smislu izbornih rezultata, velika je nepoznanica hoće li se i kod nas ponoviti fenomen iz dosta zemalja u Europi da rezultati izbora za Europski parlament sliče rezultatima izbora za lokalnu samoupravu. Ja se nadam da će se i kod nas potvrditi taj fenomen jer zelene liste, na primjer u Zagrebu, na izborima za vijeća četvrti redovito prelaze izborni prag. Tako su 2009., od 11 četvrti u kojima se izašlo na izbore – prag prešli u njih 10, s rezultatima oko 7-8% , pa i do 11% glasova. Sličan rezultat na ovim izborima donio bi nam jedan mandat u EP-u.
Sa 59 zastupnika, Zeleni su četvrta po snazi grupacija u Europskom parlamentu i jedina koja ima više žena nego muškaraca. Čini se da ljudska svijest napokon raste kada govorimo o zaštiti prirode. Ako uđete u Eu parlament koje cijeve imate, budući da osim vaše stranke, zastupate još i tri druge zelene stranke (zbog podrške na izborima)?
Mislim da je Hrvatska na svojevrsnoj prekretnici, i vidim dva izazova s kojima ćemo kao građanske inicijative i udruge sve teže izlaziti na kraj: nasrtaji s ciljem rasprodaje prirodnih i javnih dobara, i upotreba sredstava iz razvojnih fondova EU-a. Za uspješniji odgovor na oba izazova trebamo naći partnere unutar europskih institucija, a najjači partner s kojim možemo uspostaviti suradnju je klub zelenih zastupnika u Europskom parlamentu. Kako su ovo izbori za vrlo kratak period djelovanja u EP-u, moj prvi cilj je uspostava dugoročne i sustavne suradnje sa zelenima u EP-u i njihovo animiranje za probleme koji imaju europsku ili prekograničnu komponentu (npr. Ombla, Plomin 3 i Slavonski Brod). Kako su prioriteti zelenog kluba u EP-u održivi razvoj, transparentno bankarstvo, Europa bez GMO-a, zaštita klime, osnaživanje žena, participativna demokracija, trudio bih se biti aktivan što više na tim temama, ali bih vjerovatno najviše pridonosio u mojoj matičnoj temi održive energetike.
Na godinu su opet izbori za Eu parlament – smatrate li ovo dobrim potezom kako biste se predstavili u javnosti i nastavili promicati ekološka prava?
Da, sljedeće godine će se krajem svibnja održati ‘pravi’ izbori za EU parlament u cijeloj Europskoj uniji za puni, petogodišnji mandat, pa ćemo i mi tada ponoviti izbore. Nadam se u jednom kvalitetnijem okruženju za kampanju nego sada. Siguran sam kako će nam ovaj ujedinjeni zeleni nastup, a i dobar rezultat, biti od velike pomoći za kampanju iduće godine.
Uredba o GMO-u (skraćeno rečeno) donešena prije točno godinu dana donijela je da se GMO proizvodi ne moraju posebno označavati. Koliko štete je nanijela hrvatskim građanima? Potrebno je izglasati novi zakon o GMO-u prije ulaska u EU koji će biti suglasan sa pravnom stečevinom Unije. Trebamo li se bojati onoga što će zakonom biti donešeno?
Prema mojim saznanjima, zadnje promjene Uredbe nisu ukinule obvezu označavanja prehrambenih proizvoda koji sadrže više od 0,9% GMO-a u sebi. Mislim da su izmjene bile tehničke naravi i nisu nanijele štete građanima, i time je zakonodavstvo usklađeno pa mi se cini da se neće donositi neki novi zakon o ovoj problematici. Problematika GMO-a je dobar primjer kako europske integracije mogu biti rizik, naime smanjuje se nacionalni suverenitet u donosenju mjera ograničavanja širenja GMO-a, ali i prilika. Naime, ujedinjena Europa, u kojoj se velika večina građana protivi upotrebi GMO hrane, lakše se odupire SAD-u i multinacionalnim kompanijama koje su glavni promotori GMO-a. Nažalost, ova tema mogla bi naglo postati aktualna, s obzirom na pregovore EU-a i SAD-a o slobodnoj trgovini i očekivane pritiske Sjedinjenih Država i njihovih korporatvinih lobija za dopuštanje slobodnog ulaska u Europu američkih prehrambenih proizvoda koji sadrže GMO.
Bundenstag je nedavno izglasao kako voda nije temeljno ljudsko pravo. Čini se da kapitalistička prevlast uzima danak sve više. Realno, što možemo očekivati? Je li ovo bilo probijanje leda kako bi se ovakvo što kasnije uzelo u praksu? (U Kini prodaju konzerve svježeg zraka –Peking.)
Što je kriza dublja, financijske institucije orijentirane na kratkoročni profit sve su agresivnije i pokušavaju zagrabiti i preostale resurse prirodnih i javnih dobara, ne samo kod nas, nego i u Europi i globalno. Vjerujem kako je sve više ljudi svjesno ove opasnosti i kako ćemo uspjeti nenasilnim metodama preokrenuti ove procese. Naravno, uz uvijet aktivnog angažmana bitno većeg broja ljudi i aktivnim ulaskom u političku arenu. Ponavljam, savezništvo s grupacijom Zelenih u Europskom parlamentu pomoći će Hrvatskoj da očuva svoj prirodne resurse, zaustavi daljnju ekološku i socijalnu devastaciju zemlje i ponudi novu viziju održivog razvoja i stvaranja zelenih radnih mjesta.
Zakon o strateškim investicijama – ako dođe do njegova izglasavanja ono što je ‘strateška’ investicija čini se važnijim od zaštite okoliša? Kako da se zaštitimo od konačne rasprodaje onoga što je Hrvatskoj preostalo, a to su njena prirodna bogatstva?
Već je jako mnogo relevatnih društvenih skupina i pojedinaca upozorilo na štetnost ovoga Zakona, a ja samo mogu dodati da se nadam kako neće biti izglasan. Duboko sam uvjeren da je protuustavan jer se raspolaganje javnim dobrima ‘prebacuje’ s naroda i Sabora na Povjerenstvo kojim upravlja Vlada. No, kada bi se sporni članak 18. i povukao, opet ostaje upitno ovakvo skraćivanje procedura, čime se smanjuje mogućnost utjecaja javnosti, otvara prostor za korupciju, a svakako se privatnim investitorima omogućava privatizacija javnih dobara. Zaštititi se možemo jedino zajedničkim otporom građana, a uvjeren sam da će do njega – u slučaju izglasavanja ovoga Zakona – doći. Zeleni se zalažu za promjenu postojećeg ekonomskog modela skrojenog prema željama manjine i na štetu većine. Ne može se javnim dobrima diskrecijski raspolagati, bez utjecaja javnosti i, posebno, lokalne zajednice. Hrvatska se treba okrenuti održivom razvoju i omogućiti pravim vlasnicima javnih dobara – građanima Hrvatske – da ih koriste u interesu općeg razvoja, uz zadržavanje vlasništva nad njim. Sve drugo je rasprodaja bogatstva i put u propast. Ako ova vlada ne zna kako drugačije pokrenuti gospodarstvo, neka da ostavku i raspiše izbore.
Dugo vremena se priča o ratu za vodu.Kakav scenarij možemo očekivati u našoj zemlji?
Vidimo da se već radi o bezobzirnoj otimačini vodnih dobara diljem svijeta. Naravno, od strane krupnoga kapitala i njihovih političkih ekspozitura u vidu autoritarnih ili, što je još gore, demokratski izabranih vlada. Svakako zabrinjava smjer kojim je krenula Europska unija, čije su mnoge članice krenule u eksperminete s privatizacijom usluga opskrbe vodom. To je većinom rezultiralo poskupljenjem vode i padom njene kvalitete. Hrvatska je iznimno bogata pitkom vodom i ne treba biti Nostradamus da se predvidi rast pritisaka krupnog kapitala za eksploatacijom vodnih izvora i izvlačenjem profita te, posebno, za kontrolom nad vodom. Ovo potonje zastrašuje jer mnoge analize ukazuju da bi u budućnosti voda mogla biti najoskudnije dobro, zbog koje će se voditi ratovi. Pojedini sukobi već danas u pozadini imaju upravo kontrolu nad vodnim dobrima.
Golf tereni na Srđu – Dubrovčani su se izborili za referendum. Možete li prokomentirati sva zbivanja po tom pitanju?
S obzirom da je referendum pred nama, lista Zeleni zajedno već je pozvala Dubrovkinje i Dubrovčane da se usprotive ovom ‘golf resortu’, od kojega će koristi imati samo investitor, a građani štetu zbog potrošenog prostora. O tom projektu već je puno toga rečeno. Mi smatramo da Dubrovnik i Srđ mogu bolje i da bi šteta bila nepovratna. Građani su se prvenstveno pobunili protiv načina na koji se donose odluke, bez kvalitetnog procesa pregovaranja, bez uvažavanja njihovog mišljenja, iako su upravo oni ti koji će osjećati posljedice bilo kakvih zahvata na Srđu. Zato je strahovito važno da se ovaj referendum dogodio i uvjeren sam da će građani odbaciti ovaj projekt. Niti su zeleni protiv investicija niti su građani protiv njih, ali pitanje je kakvih investicija i po kakvoj proceduri. Prostor Srđa treba kvalitetno iskoristiti jer već godinama stoji potpuno zapušten. Ali odluka o tome ne može se donijeti bez konzultacija sa stanovnicima Dubrovnika.
Ombla – također pitanje ‘strateške’ investicije? Možemo li na ovaj način govoriti o manjku etike (i morala) političara?
Ombla je primjer nedostatka vizije ove vlasti, nemogućnosti osmišljavanja kvalitetnih održivih projekata. Taj projekt izvučen je iz ladice jer se želi investirati u energiju i zavrtjeti što prije taj famozni investicijski ciklus. Žalosno je da je EBRD voljan kreditirati Omblu. Još žalosnije je što je ova garnitura došla na vlast potpuno nespremna, iako je imala godine u opozciji za osmišljavanje projekata i modela ekonomskog razvoja. I sada, iako smo gospodarski u teškom stanju, puno bolje bi bilo ulagati u obnovljive izvore energije, poticati energetsko zadrugarstvo nego gurati projekte koji nanose nepopravljivu štetu okolišu i cjelokupnom eko-sustavu.
Chemtrails – nitko ne govori o ‘zbivanjima’ na nebu. Možete li makar Vi malo prokomentirati ‘nepoznate’ tragove o kojima se ne usuđuje govoriti niti jedan političar? (Osim bivše ministirce Holy koja je jednom prilikom kao saborska zastupnica upitala bivšu premijerku Kosor o tome.)
Iskreno, zasad nisam upoznat sa dokazima da su tragovi koje iza sebe ostavljaju zrakoplovi išta drugo doli kondenzacijski tragovi. Znam da postoje ‘teorije zavjere’, prema kojima avioni (navodno prema napucima određenih vlada) ispuštaju nekakve kemikalije iz zasad nerazjašnjenih razloga. Teško mi je u takvo što povjerovati, no ako su građani tako zabrinuti, predlazem da se pokrene prikupljanje peticije i ako se sakupi značajan broj potpisa, spreman sam javno tražiti odgovor na to pitanje od nadležnih službi.
Permakultura – gotovo nitko nezna o čemu se radi. Možete li u kratkim crtama objasniti najvažnija načela kako bi se čitatelji upoznali sa ovim terminom?
Permakultura je oblikovanje ljudskih staništa u harmoničnom odnosu s prirodom. Radi se o održivom načinu osiguravanja hrane, energije, skloništa i ostalih potreba. To znači da se ljudska staništa dizajniraju na način da se maksimiziraju veze između pojedinih elemenata, kako bi se postigla dodana vrijednost, sinergija. Zapravo se teži smanjenju otpada, energetskih inputa i ljudskog rada. Glavna načela su briga za zemlju, briga za ljude i pravedna raspodjela resursa. Prema tim načelima, permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike te nudi bazično znanje o promatranju specifičnosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrštava u jedinstveni dizajn prilagođen određenom korisniku ili korisnicima. Jednostavno rečeno, koristi se priroda i imitira se njeno ponašanje, njeni obrasci. Umjesto uskopanih vrtova s golom zemljom, oni izgledaju poput šume. Koristi se obnovljiva energija, gradi se prirodnim materijalima, koriste se i dijelovi prirodnih staništa. Zapravo se radi o ponovnom promišljanju uloge čovjeka na Zemlji i našeg načina življenja. Permakultura nas osvještava da smo dio širokog ekosustava i da njegovim uvažavanjem i prilagodbom možemo jednostavnije i bolje živjeti, uz očuvanje samoga ekosustava.
Ostavite komentar